Smanjenje uticaja deponije pepela na životnu sredinu

1

Na deponiji se vrši mehaničko taloženje pepela iz suspenzije pepela i vode, pri čemu nastaju prelivne i drenažne otpadne vode koje se ispuštaju u reku Savu na TENT A. Na deponiji TENT B, zahvaljujući smanjenju količine vode za transport pepela, od februara 2011. god. prelivne i drenažne vode se više ne ispuštaju u potok Vukićevica, već se koriste za prskanje suvih plaža i nasipa.

Pored uticaja na zagađivanje vode, deponije predstavljaju površinski izvor zagađivanja vazduha česticama pepela. Zbog nepovoljnih fizičko-hemijskih karateristika pepela i postojećeg načina odlaganja pepela, na otvorenim deponijama, pri suvom i vetrovitom vremenu dolazi do eolske erozije pepela. U skladu sa postojećom tehnologijom transporta i odlaganja pepela, u cilju sprečavanja eolske erozije pepela sa deponija, primenjuju se odgovarajući mere zaštite:

1. Biološka rekultivacija - obavlja se na osnovu „Glavnog projekta biološke rekultivacije deponija pepela i šljake TENT A i TENT B" i podrazumeva formiranje biopokrivača i šumskog zasada primenom odgovarajućih agrotehničkih mera.

- Setva smeše višegodišnjih trava (travni pokrivač - biopokrivač sopstvenom vegetacionom masom štiti površinu od eolske erozije i biološki melioriše podlogu).

- Pošumljavanje nasipa - zasnivanje zasada žbunja i drveća (zasad lokalno smanjuje udare vetrova i transport suspendovanih čestica).

U graničnom delu, oko obe deponije postoji vetrozaštitn pojas topola.

2. Održavanje vodenog ogledala (jezera) - maksimalna površina po projektu iznosi oko 60% u odnosu na površinu aktivne kasete.

3. Kvašenje plaža, površina između jezera i nasipa na aktivnoj kaseti koje nisu pokrivene vodenim ogledalom, vrši se pomoću sistema topova.

4. Kvašenje novizgrađenih nasipa - suve površine novoizgrađenih nasipa i zasejane trave na aktivnoj kaseti se vrši sistemom prskača.